Horizont


Aktivna supstanca: Paroksetin

Lek Horizont se koristi za lečenje depresije i/ili anksioznih poremećaja kod odraslih. Lek Horizont se koristi za lečenje sledećih anksioznih poremećaja: opsesivno kompulzivnog poremećaja (ponavljane, opsesivne misli praćene nekontrolisanim ponašanjem), paničnog poremećaja (panični napadi, uključujući napade izazvane agorafobijom - strahom od otvorenog prostora), socijalnog anksioznog poremećaja (strah ili izbegavanje socijalnih situacija), posttraumatskog stresnog poremećaja (anksioznost uzrokovana traumatičnim događajem) i generalizovanog anksioznog poremećaja (opšte osećanje izražene anksioznosti ili nervoze).

Lek Horizont pripada grupi lekova zvanoj selektivni inhibitori ponovnog preuzimanja serotonina (SSRI).

Serotonin je supstanca koja se nalazi u ljudskom mozgu. Osobe koje su depresivne ili anksiozne imaju niže nivoe serotonina u odnosu na druge ljude. Nije u potpunosti jasno na koji način deluju lek Horizont i drugi lekovi iz grupe SSRI, ali oni mogu pomoći tako što povećavaju nivo serotonina u mozgu. Značajno je pravilno lečenje depresije ili anksioznih poremećaja, kako bi Vam bilo bolje.



  • Ukoliko koristite lekove koji se zovu inhibitori monoaminooksidaze (MAO inhibitori, uključujući moklobemid ili metiltionin-hlorid (metilensko plavo)) ili ste ih koristili u periodu unutar prethodne dve nedelje. Vaš lekar će Vas savetovati kako bi trebalo da započnete sa primenom leka Horizont, nakon što prekinete primenu MAO inhibitora.
  • Ukoliko koristite antipsihotik koji se naziva tioridazin ili antipsihotik koji se naziva pimozid.
  • Ukoliko ste alergični (preosetljivi) na paroksetin ili neku od pomoćnih supstanci leka Horizont.

Ukoliko se nešto od navedenog odnosi na Vas, obavestite Vašeg lekara i nemojte koristiti lek Horizon

Posavetujte se sa Vašim lekarom pre nego što uzmete lek Horizont.

  • Da li koristite druge lekove?
  • Da li koristite tamoksifen u terapiji karcinoma dojke ili problema neplodnosti? Primena leka Horizont može umanjiti efikasnost tamoksifena, tako da Vaš lekar može preporučiti primenu drugog antidepresiva.
  • Da li imate problema sa bubrezima, jetrom ili srcem?
  • Da li imate epilepsiju ili ste nekada imali konvulzije (grčeve, napade)?
  • Da li ste nekada imali maničnu epizodu (hiperaktivno ponašanje ili misli)?
  • Da li se lečite elektrokonvulzivnom terapijom (EKT)?
  • Da li u anamnezi imate poremećaje krvarenja ili koristite druge lekove koji mogu povećati rizik od krvarenja (tu spadaju lekovi koji se koriste za razređivanje krvi (kao što je varfarin), antipsihotici (kao što su perfenazin ili klozapin), triciklični antidepresivi, lekovi koji se primenjuju za ublažavanje bola i upala, koji se nazivaju nesteroidni antiinflamatorni lekovi ili NSAIL (kao što je acetilsalicilna kiselina, ibuprofen, celekoksib, etodolak, diklofenak, meloksikam))?
  • Da li imate šećernu bolest?
  • Da li ste na dijeti sa niskim sadržajem soli?
  • Da li imate glaukom (povećani očni pritisak)? 
  • Da li ste u drugom stanju ili planirate trudnoću?
  • Da li ste mlađi od 18 godina ?

Ukoliko je Vaš odgovor potvrdan na neko od navedenih pitanja, a još uvek o tome niste razgovarali sa svojim lekarom, javite mu se ponovo i pitajte ga za savet u vezi sa primenom leka Horizont.

Neki lekovi mogu uticati na dejstvo leka Horizont ili povećati verovatnoću pojave neželjenih dejstava. Lek

Horizont takođe može uticati na dejstvo drugih lekova. U navedene lekove spadaju:

  • Lekovi koji se nazivaju inhibitori monoaminooksidaze (MAO inhibitori, uključujući moklobemid i metiltionin-hlorid (metilensko plavo)) 
  • Tioridazin ili pimozid, koji spadaju u grupu lekova zvanih antipsihotici
  • Acetilsalicilna kiselina (aspirin), ibuprofen ili drugi lekovi koji se nazivaju NSAIL (nesteroidni antiinflamatorni lekovi) kao što su celekoksib, etodolak, diklofenak i meloksikam, a koji se primenjuju za ublažavanje bola i upale
  • Tramadol i petidin, lekovi protiv bolova
  • Lekovi koji se zovu triptani, kao što je sumatriptan, koji se koristi za lečenje migrene
  • Drugi antidepresivi uključujući druge lekove iz grupe SSRI, triptofan i triciklične antidepresive kao što su klomipramin, nortriptilin i dezipramin
  • Dodatak ishrani koji se naziva triptofan
  • Mivakurijum i suksametonijum (koji se koriste u anesteziji)
  • Lekovi kao što su litijum, risperidon, perfenazin, klozapin (koji se nazivaju antipsihotici) i koji se koriste za lečenje pojedinih psihijatrijskih stanja
  • Fentanil, koji se primenjuje u anesteziji ili u terapiji hroničnog bola
  • Kombinovana terapija fosamprenavirom i ritonavirom, koja se koristi za lečenje infekcije virusom humane imunodeficijencije (HIV)
  • Kantarion, biljni lek za lečenje depresije
  • Fenobarbital, fenitoin, natrijum valproat ili karbamazepin, koji se koriste za lečenje konvulzija (grčeva) ili epilepsije
  • Atomoksetin koji se koristi za lečenje poremećaja hiperaktivnosti i deficita pažnje (ADHD)
  • Prociklidin, koji se koristi za ublažavanje tremora (podrhtavanja ruku), posebno kod Parkinsonove bolesti
  • Varfarin ili drugi lekovi (koji se nazivaju antikoagulansi) koji se koriste za razređivanje krvi
  • Propafenon, flekainid i lekovi koji se koriste za lečenje nepravilnog rada srca
  • Metoprolol, beta-blokator, koji se koristi za lečenje povišenog krvnog pritiska i srčanih problema
  • Pravastatin, koji se koristi za lečenje povišenih vrednosti holesterola
  • Rifampicin, koji se koristi za lečenje tuberkuloze (TB) i lepre
  • Linezolid, antibiotik
  • Tamoksifen, koji se koristi za lečenje karcinoma dojke ili problema neplodnosti.

Ukoliko koristite ili ste nedavno koristili neki od navedenih lekova i o tome do sada niste razgovarali sa Vašim lekarom, ponovo se obratite lekaru za savet. Može biti potrebna promena doze ili će možda biti mpotrebno da Vam se primeni drugi lek.



Nemojte piti alkohol u toku primene leka Horizont. Alkohol može pogoršati simptome Vaše bolesti ili neželjena dejstva leka. Primena leka Horizont ujutru, uz obrok, smanjiće verovatnoću pojave mučnine. 

Ukoliko ste trudni, mislite da ste trudni ili planirate trudnoću, porazgovarajte sa Vašim lekarom što je pre moguće. Postoje izveštaji koji ukazuju na povišen rizik od pojave deformiteta na rođenju, posebno onih koji zahvataju srce, kod beba čije su majke koristile lek paroksetin tokom prvih nekoliko meseci trudnoće.

U opštoj populaciji oko 1 na 100 beba se rodi sa srčanom manom. Kod majki koje su uzimale lek paroksetin navedena pojava povećana je na oko 2 na 100 beba. Vi i Vaš lekar možete odlučiti da je bolje za Vas da nastavite lečenje drugim lekom ili da postepeno prekinete primenu leka Horizont tokom trudnoće.

Međutim, zavisno od okolnosti, Vaš lekar može smatrati da je za Vas bolje da nastavite sa primenom leka Horizont.

Obavestite babicu ili lekara da uzimate lek Horizont. Ukoliko uzimate lekove kao što je lek Horizont u toku trudnoće, posebno u kasnijoj trudnoći, oni mogu povećati rizik od pojave ozbiljnog stanja kod beba koje se zove perzistentna plućna hipertenzija novorođenčadi ili PPHN. Kod PPHN dosta je visok krvni pritisak u krvnim sudovima između srca i pluća bebe. Ukoliko uzimate lek Horizont tokom poslednja 3 meseca trudnoće, Vaše novorođenče može da ima i sledeća stanja, koja obično počinju u prva 24 sata nakon rođenja.

Simptomi obuhvataju:

  • teškoće sa disanjem
  • plavičasta prebojenost kože ili suviše topla ili hladna koža
  • plavičasta prebojenost usana
  • povraćanje ili nemogućnost adekvatne ishrane
  • preterani umor, nemogućnost spavanja ili pojačanog plakanja
  • kruti ili mlitavi mišići
  • tremor, podrhtavanje ruku ili grčevi
  • pojačani refleksi.

Ukoliko se neki od navedenih simptoma javi kod Vaše bebe po rođenju ili ukoliko ste zabrinuti za zdravlje Vaše bebe, obratite se Vašem lekaru ili babici koji će biti u prilici da Vas posavetuju.

Lek Horizont se u veoma malim količinama može naći u humanom mleku. Ukoliko koristite lek Horizont, obratite se ponovo Vašem lekaru i porazgovarajte sa njim pre nego što počnete da dojite, zajedno odlučite da li možete da dojite dok primenjujete lek Horizont.U ispitivanjima na životinjama, pokazano je da paroksetin može umanjiti kvalitet sperme. Teorijski, navedeno može uticati na plodnost, međutim, do sada nije ispitivan uticaj na plodnost kod ljudi.

Pre nego što počnete da uzimate neki lek, posavetujte se sa Vašim lekarom ili farmaceutom.

Neželjena dejstva koja se mogu javiti prilikom primene leka Horizont su vrtoglavica, konfuzija (zbunjenost), osećaj pospanosti ili zamućen vid. Ukoliko Vam se javi neko od navedenih neželjenih dejstava nemojte voziti ili upavljati mašinama.

Uvek uzimajte lek Horizont tačno onako kako Vam je to objasnio Vaš lekar i ne prekidajte sa uzimanjem leka bez naloga Vašeg lekara.

Lek Horizont uvek koristite tačno onako kako Vam je preporučio Vaš lekar. Ukoliko niste sigurni proverite sa Vašim lekarom ili farmaceutom.

Doze leka koje se najčešće primenjuju u terapiji različitih stanja.

Depresija

Početna doza - 20 mg 
Preporučena dnevna doza - 20 mg 
Maksimalna dnevna doza - 50 mg

Opsesivno- kompulzivni poremećaj 

Početna doza - 20 mg 
Preporučena dnevna doza - 40 mg 
Maksimalna dnevna doza - 60 mg

Panični poremećaj (napad panike)

Početna doza - 10 mg 
Preporučena dnevna doza - 40 mg 
Maksimalna dnevna doza - 60 mg

Socijalni anksiozni poremećaj (strah ili izbegavanje socijalnih situacija)

Početna doza - 20 mg 
Preporučena dnevna doza - 20 mg 
Maksimalna dnevna doza - 50 mg

Posttraumatski stresni poremećaj 

Početna doza - 20 mg 
Preporučena dnevna doza - 20 mg 
Maksimalna dnevna doza - 50 mg

Generalizovani anksiozni poremećaj

Početna doza - 20 mg 
Preporučena dnevna doza - 20 mg 
Maksimalna dnevna doza - 50 mg

Vaš lekar će Vas posavetovati koju dozu leka da uzmete kada počnete da koristite lek Horizont. Kod većine ljudi se posle par nedelja terapije javi poboljšanje stanja. Ukoliko se ne budete osećali bolje nakon navedenog perioda, posavetujte se sa Vašim lekarom. Lekar može odlučiti da Vam postepeno poveća dozu leka, za po 10 mg, do maksimalne dnevne doze.

Napomena: Film tableta ima podeonu crtu koja je namenjena deljenju tablete u dve jednake doze od po 10 mg.

Tablete uzmite ujutru, uz obrok. Progutajte tabletu sa dovoljno vode.

Nemojte žvakati tabletu.

Lekar će Vam saopštiti koliko dugo treba da koristite tablete. Moguće je da će biti potrebno da ih koristite nekoliko meseci ili duže.

Starije osobe

Maksimalna doza kod starijih osoba, starosti preko 65 godina je 40 mg dnevno.

Pacijenti sa oboljenjem jetre ili bubrega

Ukoliko imate problema sa jetrom ili teško oboljenje bubrega, lekar može odlučiti da je potrebno da Vam primeni nižu doza leka Horizont od uobičajene. Ukoliko imate ozbiljno oboljenje jetre ili bubrega, maksimalna doza iznosi 20 mg na dan.


Lek Horizont ne treba primenjivati kod dece i adolescenata mlađih od 18 godina života. 

Nikada ne uzimajte više tableta od onog što Vam je preporučio lekar. Ukoliko ste uzeli više tableta od onoga što Vam je preporučeno (ili je neko drugi slučajno uzeo Vaš lek), odmah se obratite lekaru ili se javite u bolnicu. Pokažite im kutiju leka koji ste popili. Ukoliko ste popili više leka Horizont nego što je trebalo, može Vam se javiti neki od simptoma: groznica i nekontrolisano stezanje mišića.

Uzimajte lek svakog dana u isto vreme.

Ukoliko zaboravite da uzmete dozu leka i setite se pre nego što odete na spavanje, uzmite tabletu odmah. Narednog dana nastavite sa primenom leka kako je propisano.

Ukoliko se setite tokom noći ili narednog dana da ste propustili da uzmete propisanu dozu leka, zanemarite propuštenu dozu. Postoji mogućnost da Vam se jave simptomi obustave leka, koji bi trebalo da se povuku nakon primene naredne doze leka u uobičajeno vreme.

Nikada ne uzimajte duplu dozu da nadomestite to što ste preskočili da uzmete lek!

Ukoliko se ne osećate bolje

Primena leka Horizont neće odmah ublažiti Vaše simptome – potrebno je da prođe određeno vreme do početka dejstva svih antidepresiva. Pojedine osobe se osećaju bolje nakon par nedelja terapije, ali kod drugih može biti potrebno da prođe malo više vremena. Kod pojedinih osoba koje koriste antidepresive javlja se pogoršanje pre nego što osete poboljšanje. Ukoliko ne osetite poboljšanje nakon par nedelja terapije, obratite se ponovo Vašem lekaru koji će Vas posavetovati. Lekar bi trebalo da Vam zakaže
kontrolu za nekoliko nedelja od početka lečenja. Obavestite Vašeg lekara ukoliko se još uvek ne osećate bolje.

Nemojte prestati da koristite lek Horizont dok Vam to ne kaže lekar.

Prilikom prekida primene leka Horizont, lekar će Vam postepeno smanjivati dozu tokom perioda od više nedelja ili meseci – čime će se umanjiti mogućnost pojave simptoma obustave leka. Jedan od načina je postepeno smanjenje doze leka Horizont za po 10 mg nedeljno. Većina osoba doživljava simptome koji se javljaju prilikom prekida primene leka Horizont kao blage i oni se spontano povlače tokom dve nedelje. 

Kod nekih osoba navedeni simptomi mogu biti teži ili trajati duže. Ukoliko Vam se jave simptomi obustave leka prilikom prekida primene terapije, Vaš lekar može odlučiti da je potreban sporiji prekid primene leka. Posetite Vašeg lekara ukoliko Vam se prilikom prekida terapije lekom Horizont jave teški simptomi obustave leka. Lekar Vam može preporučiti da ponovo počnete sa primenom leka i da potom sporije prekidate njegovu primenu.

Ukoliko Vam se jave simptomi obustave leka i dalje ćete biti u mogućnosti da prekinete upotrebu leka Horizont.

Mogući simptomi obustave leka prilikom prekida terapije

Studije pokazuju da 3 od 10 pacijenata primete jedan ili više simptoma prilikom prekida primene leka paroksetin. Pojedini simptomi prilikom prekida primene leka se javljaju češće od drugih.

Česta neželjena dejstva, mogu da se jave kod najviše 1 na 10 pacijenata koji uzimaju lek:

  • vrtoglavica, nestabilnost ili gubitak ravnoteže
  • osećaj bockanja i trnaca, osećaj žarenja i (manje često) osećaji nalik elektrošoku, uključujući i predeo glave
  • zujanje, šištanje, zviždanje, zvonjenje ili druga perzistentna buka u ušima (tinitus)
  • poremećaji spavanja (živi snovi, noćne more, nesanica)
  • osećaj anksioznosti
  • glavobolja.

Povremena neželjena dejstva, mogu da se jave kod najviše 1 na 100 pacijenata koji uzimaju lek:

  • mučnina
  • preznojavanje (uključujući noćno preznojavanje)
  • osećaj nemira ili uznemirenosti
  • tremor (podrhtavanje)
  • konfuzija ili dezorijentisanost
  • proliv
  • emocionalna osetljivost ili razdražljivost
  • poremećaji vida
  • podrhtavanje ili snažno lupanje srca (palpitacije).

Molimo Vas obratite se Vašem lekaru ukoliko ste zabrinuti zbog simptoma obustave leka nakon prekida primene leka Horizont.

Lek Horizont, kao i drugi lekovi, može da ima neželjena dejstva, mada se ona ne moraju ispoljiti kod svih.

Veća je verovatnoća da će se neželjena dejstva javiti u prvim nedeljama uzimanja leka Horizont.

Javite se lekaru ukoliko Vam se tokom terapije lekom javi neko od niže navedenih neželjenih dejstava.

Može biti potrebno da se obratite Vašem lekaru ili da odmah odete u bolnicu.

Povremena neželjena dejstva, mogu da se jave kod najviše 1 na 100 pacijenata koji uzimaju lek:

  • ukoliko Vam se jave neuobičajene modrice ili krvarenje, uključujući povraćanje krvi ili pojavu krvi u stolici, odmah se obratite Vašem lekaru ili se javite u bolnicu
  • ukoliko primetite da ne možete da mokrite, odmah se obratite Vašem lekaru ili se javite u bolnicu.

Retka neželjena dejstva, mogu da se jave kod najviše 1 na 1000 pacijenata koji uzimaju lek:

  • ukoliko vam se jave konvulzije (napadi, grčevi), odmah se obratite Vašem lekaru ili se javite u bolnicu.
  • ukoliko osećate nemir i ne možete mirno da sedite ili stojite, možda imate stanje poznato kao akatizija. Povećanje doze leka Horizont može pogoršati navedeno stanje. Ukoliko se ovako osećate, obratite se Vašem lekaru.
  • ukoliko se osećate umorno, slabo ili zbunjeno i mišići su Vam bolni, ukočeni ili nekoordinisani, to može biti posledica sniženog nivoa natrijuma u krvi. Ukoliko vam se jave ovi simptomi, obratite se Vašem lekaru.

Veoma retka neželjena dejstva, mogu da se jave kod najviše 1 na 10000 pacijenata koji uzimaju lek:

  • Alergijske reakcije na lek Horizont, koje mogu biti ozbiljne. Ukoliko Vam se javi crveni, neravan osip po koži, oticanje očnih kapaka, lica, usana, usta ili jezika, svrab ili imate teškoće sa disanjem ili gutanjem, obratite se Vašem lekaru ili odmah idite u bolnicu.
  • Ukoliko imate neke ili sve od sledećih simptoma moguće je da imate stanje koje se naziva serotoninski sindrom. Navedeni simptomi obuhvataju: osećaj konfuzije, nemir, preznojavanje, drhtavica, halucinacije (doživljaj neobičnih vizija ili zvukova), iznenadne grčeve mišića ili ubrzan rad srca. Ukoliko se tako osećate javite se lekaru.
  • Akutni glaukom. Ukoliko osetite bol u predelu očiju ili Vam se javi zamagljen vid, obratite se Vašem lekaru.

Nepoznata učestalost:

  • Kod pojedinih pacijenata su se tokom terapije ili ubrzo nakon prekida lečenja lekom Horizont javljale misli o samopovređivanju ili samoubistvu 
  • Kod pojedinih pacijenta se ispoljila agresija prilikom primene leka Horizont.

Druga moguća neželjena dejstva tokom lečenja

Veoma česta neželjena dejstva, mogu da se jave kod više od 1 na 10 pacijenata koji uzimaju lek:

  • Mučnina. Primena leka ujutru, uz obrok, smanjiće verovatnoću pojave mučnine.
  • Promene seksualnog nagona ili seksualne funkcije, kao npr. izostanak orgazma, i kod muškaraca, poremećaj erekcije i ejakulacije.

Česta neželjena dejstva, mogu da se jave kod najviše 1 na 10 pacijenata koji uzimaju lek:

  • povišenje nivoa holesterola u krvi
  • gubitak apetita
  • poremećaj spavanja (nesanica) ili pospanost
  • neuobičajeni snovi (uključujući noćne more)
  • vrtoglavica ili podrhtavanje (tremor)
  • glavobolja
  • otežana koncentracija
  • osećaj uznemirenosti
  • osećaj neuobičajene slabosti
  • zamagljen vid
  • zevanje, suvoća usta
  • proliv ili zatvor
  • povraćanje
  • povećanje telesne mase
  • znojenje.

Povremena neželjena dejstva, mogu da se jave kod najviše 1 na 100 pacijenata koji uzimaju lek:

  • kratkotrajni porast ili sniženje krvnog pritiska, koje može dovesti do pojave vrtoglavice ili nesvestice nakon naglog ustajanja
  • ubrzan rad srca
  • odsustvo pokretljivosti, ukočenost, drhtanje ili abnormalni pokreti usta i jezika
  • proširene zenice
  • osip kože
  • svrab
  • osećaj konfuzije (zbunjenosti)
  • pojava halucinacija (doživljaj neobičnih vizija ili zvukova)
  • nemogućnost mokrenja (urinarna retencija) ili nekontrolisano, nevoljno mokrenje (urinarna inkontinencija)
  • ukoliko ste dijabetičar možete primetiti da Vam je slabije regulisan šećer u krvi u toku terapije lekom Horizont. Popričajte sa svojim lekarom o podešavanju doze insulina ili drugih lekova za šećer koje koristite.

Retka neželjena dejstva, mogu da se jave kod najviše 1 na 1000 pacijenata koji uzimaju lek:

  • neuobičajena sekrecija mleka iz dojki kod muškaraca i žena
  • usporen rad srca
  • uticaj na jetru, koji se otkriva analizom testova funkcije jetre u krvi
  • panični napadi
  • hiperaktivno ponašanje ili misli (manija)
  • depersonalizacija (osećaj otuđenja od sebe samog)
  • osećaj anksioznosti
  • neprekidna potreba za kretanjem donjih ekstremiteta (sindrom nemirnih nogu)
  • bolovi u zglobovima ili mišićima
  • povećanje nivoa hormona prolaktina u krvi
  • poremećaj menstrualnog ciklusa (uključujući obilna krvarenja ili iregularne cikluse, krvarenje između mesečnih ciklusa, odsustvo krvarenja ili odloženo krvarenje).

Veoma retka neželjena dejstva, mogu da se jave kod najviše 1 na 10000 pacijenata koji uzimaju lek:

  • kožni osip, koji može biti praćen pojavom plikova, i može izgledati kao male mete (u centru se nalaze tamne mrlje okružene bledim poljem sa tamnim prstenom na obodu) nazvan eritema multiforme
  • rasprostranjeni osip sa plikovima i ljuštenjem kože, naročito oko usana, nosa, očiju, genitalija (Stivens-Johnson-ov sindrom)
  • rasprostranjeni osip sa plikovima i ljuštenjem kože na većem delu tela (toksična epidermalna nekroliza)
  • problemi sa jetrom koji dovode do žute prebojenosti kože i beonjača
  • sindrom neadekvatne produkcije antidiuretskog hormona, koji predstavlja stanje u kome organizam nagomilava višak vode i smanuje koncentraciju natrijuma, kao rezultat neadekvatnih hemijskih signala; pacijenti sa navedenim sindromom mogu biti ozbiljno bolesni ili uopšte ne moraju imati simptome 
  • zadržavanje tečnosti ili vode u organizmu (što može izazvati oticanje ruku i nogu)
  • osetljivost na sunčevu svetlost
  • bolna erekcija koja ne prolazi
  • snižen broj trombocita u krvi.

Kod pojedinih pacijenata su se javili zujanje, šištanje, zviždanje, zvonjenje ili drugi vid perzistentne buke u ušima (tinitus), prilikom primene leka Horizont.

Zabeležen je povećani rizik od preloma kostiju kod pacijenata koji su uzimali ovu grupu lekova.


Potražite neki drugi lek